Analiza ankete: Šta mislite o doniranju organa?

dec 28, 2025

Udruženje građana „Intelekt“ Kiseljak provelo je anketu na temu: „Šta misliš o doniranju organa?“ Anketa je urađena u sklopu projekta koji finansira Federalno ministarstvo zdravstva.

Anketu je elektronski popunilo 463 ispitanika putem raznih društvenih mreža.

Treba naglasiti da je cilj bio da anketu popuni 100 osoba, a ovako veliki broj ispitanika koji je popunio anketu govori o velikom interesiranju za ovu temu i dobrom promoviranju na društvenim mrežama.

Dominacija zrele i radno sposobne populacije

Najznačajnija grupa ispitanika pripada kategoriji od 35 do 65 godina, koja čini 36,2% uzorka.

Visoka zastupljenost mladih odraslih osoba. Drugu veliku grupu čine mladi od 18 do 35 godina sa procentom od 27,4%.

Značajan broj ispitanika je upisivao tačan broj godina (npr. 20, 21, 46, 54) umjesto odabira ponuđenih grupa. Ovo ukazuje na to da su ispitanici vrlo pažljivo pristupili anketi, želeći da budu precizni, što povećava autentičnost rezultata.

Izrazita dominacija ženskog spola

Najznačajniji podatak je da čak 82,3% ispitanika čine žene. To sugerira da su žene u našem društvu znatno angažiranije kada su u pitanju teme koje se tiču zdravstva, humanosti i društvene odgovornosti. Muškarci čine tek manji dio uzorka (17,7%). Ovaj nesrazmjer može ukazivati na to da muškarci rjeđe sudjeluju u anketama ovog tipa ili da temu doniranja organa doživljavaju kao manje prioritetnu u odnosu na žene.

Dominacija visokoobrazovanog kadra

Najznačajniji podatak ovog grafikona je da više od polovine ispitanika, tačnije 50,3%, posjeduje visoko obrazovanje. Ovo sugeriše da su odgovori u anketi u velikoj mjeri zasnovani na kritičkom razmišljanju i sposobnosti obrade kompleksnih medicinskih i etičkih informacija.

Drugu najveću grupu čine ispitanici sa srednjom stručnom spremom, kojih je 44,6%.

Informisanost o zakonskoj regulativi?

-Potpuno neinformisani (36%): Više od jedne trećine ispitanika direktno priznaje da nema nikakva saznanja o zakonima koji regulišu ovu oblast u BiH.

-Djelimično informisani (45,9%): Skoro polovina ispitanika nalazi se u “sivoj zoni”. To su osobe koje su vjerovatno čule za proces, ali ne poznaju detalje, svoja prava ili obaveze kao potencijalnih donora.

-Potpuno informisani (18%): Ovo je najmanji segment ispitanika. Tek svaka peta osoba smatra da vlada informacijama o zakonskoj regulativi.

Da li poznajete nekoga ko je primio ili donirao organ?

• NE, ne poznaje nikoga: 55,2% ispitanika.

• DA, poznaje nekoga: 44,8% ispitanika.

Da li bi ste donirali organe drugima?

Analiza ključnog pitanja predstavlja srž našeg istraživanja jer direktno mjeri deklarativnu spremnost građana na ovaj čin

Dominantno pozitivan stav (87,5%)

Kada spojimo dvije vodeće kategorije, dobijamo podatak koji je izuzetno visok za bilo koje društvo:

• “Da” (55,4%): Više od polovine ispitanika nema nikakvu sumnju i čvrsto stoji iza odluke o doniranju.

• “Vjerovatno Da” (32,1%): Ova grupa predstavlja ljude koji su načelno humani, ali im vjerovatno nedostaju dodatne informacije ili sigurnost u sistem kako bi prešli u kategoriju “apsolutnog da”.

Marginalni otpor (12,5%) Negativni stavovi su u izrazitoj manjini, što pokazuje da u javnom mnijenju ne postoji snažan otpor prema ovoj ideji:

• “Vjerovatno Ne” (7%): Ukazuje na određenu dozu sumnje ili straha, ali ne i na definitivno odbijanje.

• “Ne” (5,5%): Ovo je vrlo mali procenat ljudi koji imaju čvrst stav protiv doniranja, bilo zbog dubokih vjerskih, ličnih ili etičkih uvjerenja.

Šta te najviše motiviše (sprečava) da budeš donor?

Najveći broj odgovora fokusiran je na nesebičnu pomoć, što korelira sa visokim postotkom spremnosti na doniranje: “Humanost” i “Pomoć drugima“: Ovo su najčešće ponavljane riječi. Ispitanici doniranje vide kao moralnu obavezu i vrhunski čin ljudskosti. “Spasiti život”: Motivacija je vrlo konkretna – mogućnost da se nekome produži život ili poboljša njegovo zdravlje nakon sopstvene smrti. Racionalni pristup: Odgovor “Htio bih poslije moje smrti donirati… svakako meni više neće trebati” ukazuje na pragmatično i zrelo razmišljanje. Ovi ispitanici su prevazišli tabue o neraskidivosti tijela nakon smrti.

Glavne prepreke (Strah i Neizvjesnost) Iako su u manjini, ovi odgovori su ključni za razumijevanje onih 12,5% ispitanika koji su rekli “Ne” ili “Vjerovatno ne”: “Strah”: Ovo je primarna emocionalna barijera. Može se odnositi na strah od same smrti, strah od zloupotrebe procesa (npr. crno tržište organa) ili medicinskog tretmana. “Vjera”: Za dio ispitanika, religijska tumačenja predstavljaju kočnicu, uprkos tome što većina vjerskih zajednica u BiH načelno podržava doniranje kao čin ljubavi.

Da li ste dovoljno informirani o važnosti doniranja organa?

Većinska informiranost: Više od polovice ispitanika (52,3%), smatra da posjeduje dovoljno informacija o tome zašto je doniranje organa važno. To ukazuje na to da su kampanje koje promiču humanitarnu stranu priče doprle do većine.

Neodlučnost i nesigurnost: Značajan udio (26,8%) ispitanika izjasnio se da “nisu sigurni” u svoje znanje. Ova skupina predstavlja najveći potencijal za buduće edukacijske aktivnosti jer su svjesni da im nedostaju određene informacije.

Manjak informacija: Najmanji, ali i dalje značajan dio ispitanika (20,9%), priznaje da se ne osjeća dovoljno informirano.

Posjedujete li donorsku karticu?

Dominantan negativan odgovor Velika većina ispitanika, čak 85%, izjasnila se da ne posjeduje donorsku karticu.

Mali udio aktivnih donora Svega 15% ispitanika potvrdilo je da posjeduje karticu, što je u oštrom kontrastu s visokom spremnošću na doniranje iz ranijih pitanja.

Da li vasa vjerska pripadnost ili uvjerenje utiču na vaš stav o doniranju organa?

Dominacija nereligijskih faktora – Najveći dio ispitanika, čak 68,5%, izjavio je da vjerska pripadnost ili uvjerenja ne utiču na njihov stav o doniranju organa. Ovo je izuzetno važan podatak jer pobija čestu predrasudu da je religija glavna prepreka za razvoj donorskog programa u Bosni i Hercegovini.

Religijski uticaj – Udio onih na koje vjera ima uticaj iznosi 17,5%. Važno je napomenuti da ovaj uticaj ne mora nužno biti negativan; za neke ispitanike vjera može biti i motivator za doniranje (kroz prizmu dobročinstva i spašavanja života), dok kod drugih može izazivati nedoumice. Nereligiozni ispitanici – Udio od 14% ispitanika koji su se izjasnili kao nereligiozni pokazuje da je uzorak obuhvatio i građane koji svoje stavove grade isključivo na sekularnim, etičkim ili naučnim osnovama.

ZAKLJUČAK: Na osnovu analize svih 10 odgovora, možemo izvući sljedeće ključne zaključke o stanju svijesti o doniranju organa:

Humanost ispred Sistema Postoji ogroman jaz između visoke moralne spremnosti građana da doniraju organe (87,5%) i njihovog slabog poznavanja zakona (18%). Građani BiH su humani “sami od sebe”, a ne zbog sistemske edukacije.

Kritična tačka – Donorska kartica Jaz između želje (87,5%) i posjedovanja kartice (15%) ukazuje na to da je proces dobijanja kartice ili previše komplikovan, ili nedovoljno promovisan. Ljudi žele biti donori, ali ne znaju kako to formalizovati.

Religija nije barijera Suprotno čestim predrasudama, religija nije glavna kočnica za doniranje organa u BiH, jer za veći boj (68,5%) ispitanika ona nema uticaja na ovu odluku.

Uloga obrazovanih žena Istraživanje je pokazalo da su visokoobrazovane žene u zreloj dobi najsnažniji zagovornici ove teme. One mogu biti ključni komunikacijski kanal za širenje donorske kulture u porodici.