Faktori rizika i zaštitni faktori kod djece i mladih u kontekstu ovisnosti

Zloupotreba psihoaktivnih supstanci predstavlja značajan javnozdravstveni i društveni problem koji može imati ozbiljne posljedice po fizičko i mentalno zdravlje, porodične odnose, obrazovanje i cjelokupno funkcionisanje pojedinca. Pod psihoaktivnim supstancama podrazumijevaju se različite supstance koje utiču na rad centralnog nervnog sistema i mogu promijeniti raspoloženje, ponašanje, mišljenje i doživljaj stvarnosti. Njihova zloupotreba može dovesti do razvoja štetnih obrazaca upotrebe, psihičke i fizičke zavisnosti, kao i brojnih zdravstvenih, socijalnih i pravnih problema.

Među mladima se najčešće koriste alkohol, duhanski proizvodi i elektronske cigarete, dok dio adolescenata poseže i za kanabisom. Zbog lake dostupnosti i društvene prihvaćenosti, alkohol i nikotin često su među prvim supstancama s kojima mladi dolaze u kontakt. Posebno zabrinjava činjenica da rana upotreba psihoaktivnih supstanci može povećati rizik od kasnijeg razvoja problema s ovisnošću. Istraživanja ukazuju i na obrazac prema kojem mladi najprije počinjukoristiti alkohol ili duhanske proizvode, a kasnije mogu posegnuti i za drugim supstancama.

Faktori rizika

Faktori rizika predstavljaju karakteristike ili okolnosti koje su povezane s povećanom vjerovatnoćom razvoja problema povezanih s upotrebom psihoaktivnih supstanci. Oni se mogu pojaviti na različitim nivoima i međusobno djelovati. Važno je naglasiti da prisustvo jednog faktora rizika ne znači da će dijete ili mlada osoba nužno razviti ovisnost. Rizik zavisi od kombinacije različitih faktora, kao i od prisustva zaštitnih faktora.

• INDIVIDUALNI FAKTORI među kojima se navode muški spol, problemi sa spavanjem, izloženost traumatskim događajima u ranom djetinjstvu, dostupnost veće količine džeparca, određeni problemi mentalnog zdravlja, poput ADHD-a i depresije, kao i nisko samopoštovanje. Na individualnom nivou, među faktorima rizika mogu se izdvojiti impulzivnost, traženje uzbuđenja, poteškoće u kontroli emocija, problemi u ponašanju i poteškoće u suočavanju sa stresom..
• PORODICA ima veoma važnu ulogu u razvoju djeteta i formiranju njegovih stavova i ponašanja. Ukoliko je porodica disfunkcionalna, odnosno postoji slaba povezanost između roditelja i djeteta, nedostatak roditeljskog nadzora, nedosljedna pravila i komunikacija, zanemarivanje te izloženost konfliktima u porodici, onda mogu predstavljati faktore rizika za razvoj poremećaja upotrebe supstanci. Također, upotreba alkohola ili drugih psihoaktivnih supstanci od strane roditelja ili drugih članova porodice (stariji braća/sestre) može uticati na stavove djeteta prema takvom ponašanju i povećati njegovu izloženost riziku.
• VRŠNJACI koji igraju značajnu ulogu tokom adolescencije. Na mlade mogu snažno uticati vršnjaci, posebno kada žele biti prihvaćeni u društvu u kojem se koriste psihoaktivne supstance. Problemi u školi, loš uspjeh, izostajanje s nastave i nezadovoljstvo školskim okruženjem također mogu povećati rizik od rizičnog ponašanja. Dodatni problem predstavljaju laka dostupnost psihoaktivnih supstanci, nasilje, nepovoljni životni uslovi i nedostatak sigurnih i kvalitetnih sadržaja za mlade.
• VRŠNJAČKO NASILJE može ostaviti duboke posljedice na mlade, a upravo zbog osjećaja nemoći, odbačenosti i stresa, oni mogu biti izloženi većem riziku od različitih rizičnih ponašanja, uključujući korištenje psihoaktivnih supstanci. Posebno su ranjivi mladi koji trpe ismijavanje, vrijeđanje, fizičko ili socijalno nasilje, jer ponekad mogu posegnuti za supstancama kao načinom suočavanja s negativnim emocijama.

Zaštitni faktori

Prevencija upotrebe psihoaktivnih supstanci među djecom i adolescentima ne počinje tek kada se pojavi problem. Važnu ulogu imaju porodica, škola i cijela zajednica, koji mogu djelovati kao zaštitni faktori i pomoći mladima da izbjegnu rizična ponašanja. Zaštitni faktori predstavljaju karakteristike pojedinca, porodice, škole i zajednice koje mogu smanjiti vjerovatnoću razvoja problema povezanih s upotrebom psihoaktivnih supstanci. Oni ne uklanjaju u potpunosti rizik, ali mogu pomoći djeci i mladima da se uspješnije nose sa stresom, pritiscima i nepovoljnim životnim okolnostima.

• INDIVDUALNO važni zaštitni faktori uključuju razvijene socijalne i emocionalne vještine, sposobnost rješavanja problema, samopouzdanje, osjećaj vlastite vrijednosti i sposobnost zdravog suočavanja sa stresom. Mladi koji posjeduju ove vještine lakše mogu donositi odgovorne odluke, oduprijeti se pritisku vršnjaka i tražiti pomoć kada se suoče s problemima.
• PORODICA predstavlja jednu od najvažnijih zaštita. Otvoren i kvalitetan odnos između roditelja i djece, jasna pravila te primjeren roditeljski nadzor mogu smanjiti rizik od korištenja droga, alkohola i cigareta. Posebno je važan stav roditelja, jer djeca često usvajaju obrasce ponašanja koje vide u vlastitom domu.
• OKRUŽENJE u kojem se upotreba psihoaktivnih supstanci ne smatra normalnim oblikom ponašanja može pomoći mladima da se odupru pritisku i izbjegnu rizične navike. U preventivne aktivnosti mogu se uključiti škole, zdravstveni radnici, socijalni radnici, sportske organizacije, mediji, lokalne institucije i druge organizacije koje rade sa mladima.
• ŠKOLA je također jedno od ključnih mjesta za prevenciju. Edukativne kampanje i programi mogu učenicima približiti posljedice zloupotrebe psihoaktivnih supstanci. Osim predavanja, važni su i školski klubovi za prevenciju ovisnosti, informativni materijali te aktivnosti koje potiču učenike na zdrave i pozitivne izbore. Osjećaj pripadnosti školi, kvalitetan odnos s nastavnicima, uspješno uključivanje u obrazovni proces i podržavajuće vršnjačko okruženje mogu smanjiti vjerovatnoću rizičnog ponašanja. Uključivanje mladih u sportske, kulturne, umjetničke i druge organizovane aktivnosti može im omogućiti da razvijaju pozitivne odnose, osjećaj pripadnosti i različite životne vještine.
• ZAJEDNICA ima važnu ulogu u smislu postojanja dostupnih preventivnih i savjetodavnih službi, sigurnog okruženja i dostupnost kvalitetnih sadržaja za djecu i mlade. Zbog toga prevencija ovisnosti ne treba biti usmjerena samo na pojedinca, već i na porodicu, školu i širu zajednicu.

Sve ove mjere imaju zajednički cilj – stvoriti okruženje u kojem će mladi imati dovoljno znanja, podrške i pozitivnih alternativa da mogu donositi sigurnije odluke i oduprijeti se pritisku za korištenje psihoaktivnih supstanci.

Literatura

1. Centers for Disease Control and Prevention (CDC). (2024). Substance use among youth. https://www\.cdc\.gov/youth\-behavior/risk\-behaviors/substance\-use\-among\-youth\.html
2. National Institute on Drug Abuse (NIDA). (2020). Preventing drug use among children and adolescents. National Institutes of Health.
3. United Nations Office on Drugs and Crime (UNODC) & World Health Organization (WHO). (2018). International Standards on Drug Use Prevention (2nd ed.). United Nations Office on Drugs and Crime.
4. United Nations Office on Drugs and Crime (UNODC). (2018). What are risk and protective factors? United Nations Office on Drugs and Crime.
5. 5.Risk Factors Associated with Substance Abuse among Adolescents. H. Igunma, Chisom , Ohaeri, Beatrice, O. Ojo, Iyanuoluwa a and Babarimisa, Oluwatoyin. International Neuropsychiatric Disease Journal 18(1): 11-24, 2022; Article no.INDJ.90990 ISSN: 2321-7235.
6. Ivan Begovac i suradnici. Dječija i adolescentna psihijatrija. Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2021. ISBN 978-953-6255-82-5.