OVISNOST O IGRAMA NA SREĆU I ONLINE KLAĐENJU

Prema zvaničnim procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), stopa problematičnog ponašanja povezanog s igrama na sreću na globalnom nivou kreće se između 0,1% i 5,8% odrasle populacije. Procjene nevladinog sektora, predvođene Udruženjem za prevenciju ovisnosti „NARKO-NE“, pokazuju da oko 500.000 građana BiH svakodnevno praktikuje neki oblik igara na sreću, što znači da je svaki osmi stanovnik direktno uključen u ovu aktivnost. Kada se pređe granica rekreativnog igranja, ulazi se u zonu patološkog kockanja. Prema podacima stručnjaka iz Kluba liječenih ovisnika o kocki (KLOK) Mostar i javnih zdravstvenih ustanova, procjenjuje se da u BiH živi između 50.000 i 60.000 patoloških kockara.

Kada se razvija ovisnost?

Istraživanja pokazuju da je razvoj ovisnosti snažno povezan sa starosnim dobom, pri čemu su dvije grupe posebno ranjive:

1. Adolescenti i mladi (15–25 godina): Ovo je statistički najkritičniji period za ulazak u svijet kockanja. Mozak mladih ljudi, posebno prefrontalni korteks zadužen za kontrolu impulsa i procjenu rizika, razvija se sve do 25. godine života. Zbog toga su mladi skloni impulsivnom ponašanju, a online klađenje i brze igre (poput binga ili slotova na telefonima) kod njih izazivaju trenutan i snažan dopaminski udar. Ovisnost razvijena u ovim godinama ima najtežu kliničku sliku.
2. Mlađa odrasla dob (25–35 godina): U ovoj fazi života ovisnost često eskalira jer osobe dobijaju pristup vlastitim stabilnim izvorima prihoda .Finansijska samostalnost omogućava prikrivanje većih uloga, sve dok dugovi ne narastu do nivoa kada ih je nemoguće sakriti od porodice ili banaka.

Rani znakovi upozorenja

Jedan od najvećih izazova kod ove bihevioralne ovisnosti jeste prepoznati trenutak kada bezazleni društveni “hir” ili zabava prelazi u patološko stanje. Za razliku od hemijskih ovisnosti, ovdje nema fizičkih tragova poput uboda ili mirisa alkohola, pa ovisnici uspješno kriju problem mjesecima, pa i godinama. Psihijatrijski protokoli izdvajaju ključne rane znakove koji ukazuju na to da je osoba prešla granicu kontrole:

• Povećanje uloga (Tolerancija): Osoba mora ulagati sve veće sume novca ili igrati češće kako bi postigla isti nivo uzbuđenja.
• “Ganjanje” gubitaka (Chasing): Ključni psihološki simptom gdje se ovisnik, odmah nakon gubitka novca, hitno vraća kockanju kako bi povratio izgubljeno, čime ulazi u začarani krug duga.
• Apstinencijalni sindrom: Osoba postaje razdražljiva, nemirna i agresivna kada pokušava smanjiti ili prestati s klađenjem.
• Preokupacija i tajnovitost: Kockanje postaje glavna tema razmišljanja – planiranje sljedeće uplate, analiza kvota ili smišljanje načina kako doći do novca za klađenje okupira svakodnevni život.
• Zanemarivanje obaveza: Pad produktivnosti na poslu, izostajanje iz škole ili s fakulteta, te drastično smanjenje vremena prvovedenog s porodicom i prijateljima.

Ovisnost rijetko dolazi izolirano. Prema dostupnim podacima u kliničkoj praksi se javlja u komorbiditetu s drugim psihijatrijskim poremećajima:

• Depresija i anksioznost: Kladionica često služi kao disocijativni mehanizam bjekstva od realnosti.
• Zloupotreba supstanci: Studije ukazuju na to da pojedinci sa poremećajem kockanja imaju trostruko do četvorostruko veće šanse za razvoj ovisnosti o alkoholu i drugim psihoaktivnim supstancama.
• Suicidalni rizik: Prema longitudinalnim kliničkim studijama, suicidalno ponašanje je dramatično povišeno kod ovisnika o kockanju u odnosu na zdravu kontrolnu grupu. Čak između 25% i 31% pacijenata izvještava o suicidalnim mislima, dok značajan procenat (oko 6,7% do 16%) izvrši pokušaj samoubistva, što ovaj poremećaj čini jednim od najsmrtonosnijih u psihijatrijskoj praksi.

Digitalna tranzicija: Klađenje u džepu (24/7)

Najveći generator rasta ovisnosti u tekućoj deceniji jeste online klađenje. Kako navode naučne studije, pandemija COVID-19 ubrzala je tranziciju ka digitalnim platformama. Online klađenje je eliminisalo socijalnu barijeru i sramotu ulaska u fizičku kladionicu.

Danas je kockarnica dostupna na mobilnom telefonu 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici. Ovo ubrzava razvoj ovisnosti, čineći je “nevidljivom” za porodicu sve do trenutka kada nastupe katastrofalne finansijske i pravne posljedice.

Metodologije liječenja u BiH: Institucionalni i vanbolnički pristup

Liječenje patološkog kockanja u BiH je dugotrajan i kompleksan proces koji se oslanja na dva primarna modela:

1. Sistemski socio-terapijski model (KLOK Mostar): Ovaj model, koji vodi prof. Marko Romić, baziran je na višeobiteljskoj grupnoj psihoterapiji. Ključni korak u ovoj metodologiji jeste potpuno oduzimanje ekonomske kontrole ovisniku. Porodica preuzima upravljanje svim finansijama, dok ovisnik kroz dugogodišnji rad u grupama (minimalno 3 do 5 godina) prolazi kroz resocijalizaciju i rekonstrukciju ličnosti.
2. Integrativni medicinsko-psihološki model: Primjenjuje se u ustanovama poput JU Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo i Zavoda u Zenici. Ovaj pristup kombinuje kognitivno-bihevioralnu terapiju (KBT), koja uči pacijente da prepoznaju okidače za kockanje, i farmakoterapiju.

Društveni odgovor na sistemski problem

Ovisnost o igrama na sreću i online davno je prešla granice individualnog problema ili „hira“. To je duboko ukorijenjen sistemski poremećaj koji zahtijeva hitnu, koordinisanu akciju države, obrazovnog sistema i zdravstvenih institucija.

LITERATURA:

1. American Psychiatric Association. (2013). Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders (5th ed.). American Psychiatric Publishing.
2. Begagić, A., & Durmić, A. (2023). Fenomen kockanja u kontekstu savladavanja svakodnevice mladih. Filozofski fakultet Univerziteta u Zenici.
3. JU Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo. (2024). Godišnji izvještaj o radu i kliničkim protokolima za tretman nesupstancijskih ovisnosti (Kockanje i internet). Interna medicinska dokumentacija i statistika Zavoda. http://zalcnarc.net
4. Karlsson, A., & Håkansson, A. (2018). Suicide and attempted suicide in gambling disorder – A longitudinal follow-up study of clinical populations. Psychiatry Research, 264, 420–425. doi.org
5. Klub liječenih ovisnika o kocki [KLOK] Mostar. (2025). Evaluacija uspješnosti višegodišnjeg socio-terapijskog modela i porodične sistemske terapije u Hercegovini. Interna arhiva udruženja i kliničke bilješke prof. Marka Romića. http://markoromic.com
6. Kulanić, A., & Draganović, S. (2020). Socio-demographic aspects and characteristics of gambling and betting among Bosniaks in Bosnia and Herzegovina. Social Science Research Network. doi.org
7. Svjetska zdravstvena organizacija [WHO]. (2019). The epidemiology of behavioural addictions and global prevalence rates of problem gambling. World Health Organization Publications.
8. Udruženje za prevenciju ovisnosti NARKO-NE. (2022). Habits and Frequency of (Online) Gambling Among Young People in Bosnia and Herzegovina. Istraživačka studija o bihevioralnim ovisnostima mladih.
9. Zavod za javno zdravstvo FBiH. (2021). Kockanje i rizična ponašanja adolescenata u urbanim sredinama Bosne i Hercegovine. Službena epidemiološka studija i analiza školskih populacija.